Branje gljiva u Hrvatskoj

Pravilnik NN 114/2017 za osobne potrebe dopušta do 3 kg nadzemnih gljiva dnevno, ukupno, ne po vrsti. Od plodišta svake vrste trećinu ostavljaš netaknutu. Gljive možeš brati rukom ili rezati nožem. Podzemne gljive (tartufi): do 0,1 kg dnevno.

Za osobne potrebe ne treba dopuštenje Ministarstva. Hrvatske šume ipak navode da je njihova dozvola preduvjet ulaska na područje kojim gospodare.

U šumama kojima gospodare Hrvatske šume dozvola je preduvjet ulaska. Izrađuje se posebno za svaku podružnicu i vrijedi do 31.12. Kako je dobiti, što je s prekidom izdavanja iz srpnja 2026. i koje kazne propisuje zakon, piše na stranici Dozvola za branje gljiva.

U nacionalnom parku Zakon o zaštiti prirode zabranjuje uzimanje divljih vrsta iz prirode (čl. 139. st. 1.). Za strogo zaštićene gljive branje je zabranjeno u svakoj količini. Popis i kazne su na stranici Zaštićene gljive.

Gljive ne prate kalendar nego kišu i toplinu. Kako se klima razlikuje od Gorskog kotara do Slavonije i Dalmacije, i što izvori kažu o pojedinim mjesecima, piše na stranici Kada rastu vrganji?.

Vrganj se navodi uz bukvu, hrast, grab, jelu i smreku, a bukva je najčešće drvo u hrvatskim šumama. Drveće, tlo i visina su na stranici Gdje rastu vrganji.

HGSS savjetuje da javiš kamo ideš, poneseš čeonu rasvjetu i prijenosni punjač, i nazoveš 112 čim shvatiš da postoji problem. Ako nisi u opasnosti, ostani na mjestu, jer se tako povećavaju šanse da te pronađu.

Zalazak sunca po gradovima i rok za povratak do auta su na stranici Povratak prije mraka. Što napraviti kad izgubiš put i kako 112 dobiva tvoju lokaciju, piše na stranici Ako se izgubiš u šumi.

• Beri samo plodište.
• Drugi alati osim ruke i noža (lopata, grablje, motika) nisu dopušteni.
• Ne oštećuj micelij ni stanište.
• Ne beri stara plodišta s tragovima truljenja (trulež, plijesan, jaka crvljivost).
• Ne odbacuj već ubrane gljive da uzmeš druge.
• Najmanji promjer plodišta: 40 mm za prave vrganje i 20 mm za lisičicu. Pravilnik ne navodi kako se promjer mjeri.