Ima li što?

Navodi se da vrganji rastu „od svibnja do kasne jeseni, s vrhuncem u rujnu i listopadu”. To je raspon, ne obećanje. Kalendar ne zna je li padala kiša.

Kada rastu vrganji

Prvi vrganji 2026.

Prvi ovogodišnji vrganji 2026. javljeni su u kontinentalnoj Hrvatskoj u zadnjem tjednu svibnja, nakon nekoliko toplih dana i obilnijih kiša.

Kiša u toplom vremenu

Navodi se da kiša u toplom vremenu potiče plodonošenje, a da ga suša, hladne noći i prvi mraz koče. Berači, prema hrvatskom tisku, kreću dva do tri dana nakon kiše, kad su noći tople.

Kako to izgleda kod berača

Cekam da kisa stane,pa cu malo u setnjicu sumom.

Berač na forumu Bug.hr, 2017.

Ovdje gljiva nema. Bilo ih je puno u srpnju jer je bilo dosta kiše. Cijelu jesen ništa jer je bilo presuho, šuma je potpuno suha.

Berač na forumu Bug.hr, 2018.

Forum je stariji, pa te rečenice čitaj kao navike, ne kao današnje stanje.

Gruba procjena, ne prognoza

Ocjena sezone u Klobuk aplikaciji je Slabo, Moguće ili Dobro, a računa se iz kiše u 26 dana i srednje temperature u 20 dana. To je gruba procjena, nije prognoza.

Kiša, toplina i mraz

Navodi se da vrganjima pogoduju razdoblja „kada obilne kiše i toplo vrijeme stvaraju idealne uvjete za njihov rast”. Isti izvor piše: „Nakon ljetnih oluja i nekoliko toplih dana, berači često pronalaze najviše primjeraka.” Navodi i da vrganji vole šumska staništa bogata vlagom i humusom.

Jedno njemačko istraživanje pratilo je vrganje u bukovoj šumi kraj Bielefelda od 2015. do 2024. Plodišta je bilo više što je palo više kiše. Najviše ih je bilo pri srednjoj temperaturi zraka od oko 13 °C, gledano u razdobljima od pet dana. Praćenje je svake godine završavalo između sredine listopada i sredine studenoga, s prvim jačim mrazom. To je jedna šuma u drugoj klimi, a rad još nije recenziran. Nije pravilo za Hrvatsku.

Izvori navode različite temperature za rast vrganja. Zato ovdje nema jedne granice koja vrijedi svuda.

Kako se klima razlikuje po krajevima

Službeni podaci o sezoni gljiva po regijama nisu pronađeni. DHMZ ipak opisuje kako se klima razlikuje po krajevima, a o tome ovisi kiša.

• Gorski kotar i Lika. Prema DHMZ-u, Lika, Gorski kotar i viši dijelovi Istre nemaju sušnih razdoblja. Oborine imaju jesensko-zimski i proljetni maksimum. Na višim dijelovima Gorskog kotara, Like i dalmatinskog zaleđa je planinska klima, s niskim temperaturama i dugotrajnijim snijegom.
• Slavonija. U nizinskom kontinentalnom dijelu tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci. DHMZ istočnu Slavoniju svrstava u subhumidnu klimu, a veći dio nizine u humidnu.
• Istra. Viši dijelovi Istre su u istom klimatskom razredu kao Lika i Gorski kotar. Unutrašnjost Istre je vlažnija od istarske obale.
• Dalmatinsko zaleđe. DHMZ navodi da je zaleđe vlažnije od srednjeg Jadrana. Na otocima i obali srednjeg i južnog Jadrana suho razdoblje pada u topli dio godine.

Nazivi krajeva poznatih po vrganjima su na stranici Gdje rastu vrganji.

Kroz godinu

Ovo nisu datumi. Svaki raspon vrijedi samo ako pada kiša.

• Proljeće i rano ljeto. Za raspucani vrganj navodi se da mu „sezona počinje ranije od ostalih vrganja – već u proljeće i početkom ljeta”.
• Ljeto. Za hajdinski vrganj navodi se da raste „tijekom ljeta i jeseni”.
• Rujan i listopad. Isti portal ta dva mjeseca navodi kao vrhunac sezone vrganja.
• Kasna jesen. Za borov vrganj navodi se: „U povoljnim uvjetima raste i do kasne jeseni, pa čak i nakon prvih mrazova.”
• Studeni i prosinac. Od 1. 11. sunce u Zagrebu, Rijeci, Gospiću, Splitu, Osijeku i Delnicama zalazi prije 17 sati. Kad krenuti natrag piše na stranici Povratak prije mraka.

Sezone drugih gljiva su na njihovim stranicama: Lisičarka, Sunčanica i Blagva.