Preskoči na sadržaj
KLOBUK
Otvori Klobuk

Gljive u Hrvatskoj

Vrste gljiva u Hrvatskoj dijele se na jestive, otrovne i strogo zaštićene, a uz jestive vrste navodi se i opasna dvojnica. Ako nisi siguran, ne jedi.

Ova stranica vodi do vrsta. Klobuk ne određuje vrste, pa ovdje nema ključa za određivanje gljive.

Pogledaj vrste

Zaštićene vrste

Blagva (Amanita caesarea) nalazi se na popisu strogo zaštićenih vrsta (NN 73/2016, kategorija EN). Branje je zabranjeno, a dopušteno je samo za znanstvena istraživanja i obrazovne svrhe. Novi list je 5. studenoga 2025. pisao da branje za osobne potrebe nije obrana pred Državnim inspektoratom.

Jestive, otrovne i zaštićene gljive

Gljive na ovim stranicama dijele se u tri skupine, a jedna gljiva može biti u više njih.

Zaštita ne govori ništa o jestivosti.

Koja pravila vrijede za branje

Za osobne potrebe Pravilnik NN 114/2017 dopušta do 3 kg nadzemnih gljiva dnevno, ukupno za sve vrste. Za to ne treba dopuštenje Ministarstva. Hrvatske šume ipak navode da je njihova dozvola preduvjet ulaska na područje kojim gospodare.

Osobne potrebe znače branje za sebe i svoje kućanstvo, bez prodaje (NN 114/2017, čl. 2.). Vrganji, lisičice i sunčanice su u Prilogu I. Pravilnika, pa za sakupljanje radi prodaje treba dopuštenje Ministarstva (Zakon o zaštiti prirode, čl. 64.). Strogo zaštićene gljive zakon zabranjuje brati, držati, prevoziti i prodavati (čl. 153.).

Sva pravila: Branje gljiva u Hrvatskoj i Dozvola za branje gljiva.

Gdje provjeriti nalaz

IMI upozorava da je prepoznavanje gljiva po slikama s interneta i iz priručnika nepouzdano. Gljivu provjerava determinator u gljivarskom društvu: Tko će provjeriti gljivu.

IMI savjetuje i da u košari jestive gljive ne dodiruju one za koje nisi siguran. Fotografiraj gljive dok ih bereš, jer fotografija i mjesto branja pomažu odrediti vrstu ako dođe do trovanja. Što napraviti tada: Što napraviti kod trovanja gljivama. Ako nisi siguran, ne jedi.

Izvori

15 izvora

Dnevnik nalaza

U Dnevniku nalaza spremaš mjesta nalaza: označi nalaz i vrati se do njega, i bez signala (besplatno do 15 nalaza).

Nazivi uz fotografije tvoje su vlastite oznake, a ne određivanje vrste.

Dnevnik nalaza

Vrste i vodiči

  • Jestive gljive

    vodič o jestivim vrstama i njihovim opasnim dvojnicama, s izvorima.

  • Vrganji

    vrganj (Boletus edulis) navodi se kao jestiva i cijenjena gljiva, ali ga treba brati samo kad je vrsta sigurna. Može se zamijeniti žučljivim vrganjem (Tylopilus felleus), koji je gorak, i vrstom Rubroboletus satanas, koja je otrovna.

  • Lisičarka

    lisičarka (Cantharellus cibarius) navodi se kao jestiva gljiva, a može se zamijeniti otrovnom vrstom roda Omphalotus, za koju se navodi da izaziva povraćanje, grčeve i proljev.

  • Sunčanica

    sunčanica (Macrolepiota procera) navodi se kao cijenjena jestiva gljiva, a pri branju je mogu zamijeniti smrtno otrovne vrste, pa su pupavke već završile među sunčanicama u košari berača.

  • Blagva

    blagva (Amanita caesarea) ne smije se brati. Kao otrovna dvojnica navodi se muhara (Amanita muscaria).

  • Zelena pupavka

    zelena pupavka (Amanita phalloides) je smrtno otrovna, a simptomi se mogu javiti tek nakon 6 i više sati, kad je jetra već oštećena.

  • Muhara

    muhara (Amanita muscaria) je otrovna, a navodi se da izaziva mučninu, povraćanje, znojenje te halucinacije i delirij, obično unutar nekoliko sati od jela.

  • Zaštićene gljive

    314 strogo zaštićenih gljiva, Prilog I Pravilnika NN 73/2016.

  • Gdje rastu vrganji

    stanište po tipu šume, nikad točno mjesto.

Preuzmi Klobuk aplikaciju

Klobuk aplikacija za Android. Besplatno, bez računa i bez oglasa.

Otvori Klobuk

Kad sumnjaš u bilo koju gljivu, pitaj determinatora u gljivarskom društvu.