Blagva

Blagva (Amanita caesarea) je na popisu strogo zaštićenih vrsta, kategorija EN (NN 73/2016, Prilog I). Zaštićenu vrstu ne beri. Može joj nalikovati otrovna muhara (Amanita muscaria). Ako nisi siguran, ne jedi. Što napraviti kod sumnje na trovanje: Što napraviti kod trovanja gljivama.

Službeni naziv na popisu je blagva. Zove se i kneginja, blagar, đordani, gospa, knez, rudnjača, žula i škripac, a u Istri giordana, đordana i žurdana.

Opis je općenit. Služi da znaš o kojoj je gljivi riječ, ne da je tražiš. Navodi se da je klobuk širok otprilike 6 do 20 cm, narančastocrven do crven. Stručak je visok otprilike 5 do 15 cm i pri dnu odebljan. Listići su s donje strane klobuka.

U ranoj mladosti plodište je obavijeno debelim bijelim ovojem i nalikuje jajetu. IMI upozorava da su mladi jajoliki oblici otrovnih i jestivih gljiva vrlo slični i da se često zamijene.

Ovaj opis nije dovoljan da prepoznaš blagvu. Vrstu može potvrditi samo determinator: Tko će provjeriti gljivu.

• Popis: blagva je u NN 73/2016, Prilog I (strogo zaštićene vrste), odjeljak Gljive, redak "Amanitaceae / Amanita caesarea / blagva / EN". Prilog I iz NN 73/2016 zamjenjuje Prilog I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013). Pravilnik je datiran 15. srpnja 2016., a objavljen u Narodnim novinama 10. kolovoza 2016.
• Zakon: Zakon o zaštiti prirode, čl. 153. st. 1. zabranjuje namjerno branje, rezanje, kopanje, sakupljanje ili uništavanje primjeraka strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi u njihovu prirodnom rasprostiranju.
• Zabrana: Novi list (5. 11. 2025.) navodi da je sakupljanje zabranjeno, a dopušteno samo za znanstvena istraživanja i obrazovne svrhe. Isti izvor navodi da branje za osobne potrebe nije obrana pred Državnim inspektoratom.
• Ranije: Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/2002) također je navodio blagvu kao zaštićenu. Zamijenjen je pravilnikom NN 114/2017.

Više o zaštićenim gljivama: Zaštićene gljive.

Od lipnja do listopada. Ovo je opis vrste, ne poziv da je tražiš.

Toplija područja, u mikorizi s listopadnim drvećem (bukva, hrast, kesten). Za Europu se navode hrastove i borove šume.

Navodi se da je u sjevernim krajevima Hrvatske manje zastupljena.

Zakon o zaštiti prirode (čl. 228.) propisuje novčanu kaznu za fizičku osobu koja namjerno bere, sakuplja ili uništava strogo zaštićene gljive, i kad je riječ o neznatnoj količini. Zakon iznos i dalje navodi u kunama: od 7.000 do 30.000 kuna. Po fiksnom tečaju konverzije (7,53450 kuna za euro) to je oko 929 do 3.982 eura.

Ne smije. Zakon o zaštiti prirode (čl. 153. st. 3.) zabranjuje držanje, prijevoz, prodaju, razmjenu te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki strogo zaštićenih vrsta iz prirode. To vrijedi i za gljive s popisa, pa i za blagvu.

Odstupanje može dopustiti samo Ministarstvo, posebnim dopuštenjem, među ostalim u svrhu istraživanja i edukacije (čl. 155.). Takvo dopuštenje izdaje se na rok do dvije godine (čl. 157.).

Blagvu koju vidiš u šumi ostavi gdje jest. Za bilo koju gljivu koja ti je sumnjiva pitaj determinatora: Tko će provjeriti gljivu.

Na popisu NN 73/2016 blagva ima oznaku EN. Pravilnik objašnjava da »EN« označava ugroženu vrstu.

Raniji Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/2002), na kojem je blagva također bila, opisivao je zaštićene vrste kao vrlo rijetke vrste ili vrste čije su populacije znatno smanjene zbog uništenja staništa ili prekomjernog i nekontroliranog sakupljanja, kojima prijeti nestanak s područja Hrvatske. To je opća definicija iz tog pravilnika, a ne posebna ocjena za blagvu.

Navodi se da je blagva zakonom zaštićena i u Sloveniji, Češkoj i Njemačkoj. Popis svih strogo zaštićenih gljiva: Zaštićene gljive.