Dozvola za branje gljiva

Za osobne potrebe ne treba dopuštenje Ministarstva, ali Hrvatske šume navode da je njihova dozvola preduvjet ulaska na područje kojim gospodare. Ovdje piše gdje vrijedi, što je s prekidom izdavanja iz srpnja 2026. i kako provjeriti stanje.

Gdje treba dozvola i gdje vrijedi

Osobne potrebe: bez dopuštenja Ministarstva

Pravilnik (NN 114/2017, čl. 7. st. 1.) kaže: „Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva.” Osobne potrebe znače berbu za vlastito kućanstvo, bez trgovine (čl. 2. st. 1. f). To je samo dopuštenje Ministarstva. Dozvola Hrvatskih šuma je posebna stvar.

Dozvola Hrvatskih šuma

Hrvatske šume na svojoj stranici navode: „Posjedovanje Dozvole preduvjet je ulaska na područje kojim gospodare Hrvatske šume.” Riječ je o dozvoli za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe. Za svaku podružnicu (UŠP) treba nova dozvola. Vrijedi do 31.12. godine izdavanja.

Što kaže Zakon o šumama

U šumama u vlasništvu Republike Hrvatske javni šumoposjednik može dopustiti sakupljanje šumskih proizvoda, uz naknadu ili bez nje (čl. 38. st. 3.). Hrvatske šume d.o.o. su javni šumoposjednik tih šuma (čl. 14.). Vrstu proizvoda, naknadu i uvjete sakupljanja javni šumoposjednik određuje općim aktom, uz suglasnost Ministarstva (čl. 38. st. 6.). Cijenu i uvjete izdavanja provjeri na hrsume.hr.

Prekid izdavanja iz srpnja 2026.

Hrvatske šume su 23.07.2026. najavile privremeni prekid izdavanja ovih dozvola u područjima zahvaćenim afričkom svinjskom kugom i u susjednim područjima, uključujući UŠP Osijek, Vinkovci, Našice, Slatina, Požega i Nova Gradiška. Prekid se odnosi na šume kojima gospodare Hrvatske šume, a formalna zabrana ulaska nije navedena.

Provjeri trenutno stanje na hrsume.hr prije nego kreneš.

Kako doći do dozvole Hrvatskih šuma

Hrvatske šume navode da dozvolu za osobne potrebe možeš izraditi samostalno, u web-aplikaciji nsp-dozvola.hrsume.hr. Pri prvom ulasku moraš se registrirati. Prije toga su se dozvole izrađivale samo na zamolbu Odjelima za ekologiju na podružnicama.

• Na dozvoli su proizvodi koje smiješ sakupljati. Popis vrijedi za pojedinu podružnicu i može se dopunjavati.
• Dozvolu moraš pokazati kad to zatraži službena osoba.
• Može biti isprintana na papiru ili spremljena na mobitelu.

Koliko gljiva smiješ ubrati

Stranica Hrvatskih šuma o dozvoli ne navodi dnevnu količinu. Pravilnik (NN 114/2017, čl. 7. st. 2.) za osobne potrebe dopušta do 3 kg nadzemnih gljiva dnevno, ukupno za sve vrste, i do 0,1 kg podzemnih gljiva.

Za jedno teže plodište Pravilnik kaže: „ukoliko je plodište veće mase, sakupljač ga smije sakupiti ako nema već sakupljena druga plodišta u dnevnoj dopuštenoj količini”.

Ostala pravila branja (trećina ostaje, najmanji promjer) su na stranici Branje gljiva u Hrvatskoj.

Prodaja traži drugo dopuštenje

Osobne potrebe znače berbu bez trgovine. Za sakupljanje radi prerade ili prodaje treba dopuštenje Ministarstva (Zakon o zaštiti prirode, čl. 64. st. 1.). Vrganji (Boletus spp.) i lisičice (Cantharellus spp.) su u Prilogu I. Pravilnika, na popisu vrsta za koje se to dopuštenje traži.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Nacionalni park

Zakon o zaštiti prirode u strogom rezervatu, posebnom rezervatu i nacionalnom parku zabranjuje „uzimati iz prirode, hvatati, uznemiravati divlje vrste koje nisu strogo zaštićene” (čl. 139. st. 1.). U nacionalnom parku je zabranjena i gospodarska uporaba prirodnih dobara (čl. 113. st. 4.). Pravilnik dodatno zabranjuje sakupljanje u komercijalne svrhe u strogim rezervatima i nacionalnim parkovima (NN 114/2017, čl. 6. st. 4.).

Dozvola Hrvatskih šuma ovu zabranu ne mijenja.

Park prirode

Za park prirode zakon nema takvu opću zabranu. Mjere za svaki park prirode propisuje poseban pravilnik o zaštiti i očuvanju tog parka (Zakon o zaštiti prirode, čl. 142.). Primjer je Medvednica: njezin pravilnik zabranjuje branje zaštićenih gljivljih vrsta, a korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u državnim šumama upućuje na dogovor s Hrvatskim šumama (NN 17/2021, čl. 20. st. 7. i 10.).

Prije branja u parku prirode provjeri pravilnik tog parka i pitaj javnu ustanovu koja njime upravlja.

Kazne prema zakonu

Iznosi su prepisani iz zakona. Prekršaj utvrđuje inspektor, koji izdaje prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog prekršajnom sudu (Zakon o zaštiti prirode, čl. 221. st. 1.).

Prekršaj	Kazna za fizičku osobu	Propis
Skupljanje šumskih proizvoda protivno zabrani iz Zakona o šumama	1.320 do 2.650 eura	Zakon o šumama, čl. 38. st. 2. i čl. 92. t. 5. (NN 36/2024)
Uzimanje divljih vrsta iz prirode u nacionalnom parku, strogom ili posebnom rezervatu	500 do 1.000 kuna (oko 66 do 133 eura)	Zakon o zaštiti prirode, čl. 139. i čl. 233.
Sakupljanje radi prerade ili prodaje bez dopuštenja Ministarstva	7.000 do 30.000 kuna (oko 929 do 3.982 eura)	Zakon o zaštiti prirode, čl. 64. i čl. 228. st. 2.

Zakon o šumama gljive ubraja u nedrvne šumske proizvode (čl. 8. t. 24. b). Isti zakon zabranjuje skupljanje i odnošenje šumskih proizvoda „ako ovim Zakonom nije drukčije određeno” (čl. 38. st. 2.). U državnim šumama javni šumoposjednik može sakupljanje dopustiti (čl. 38. st. 3.).

Zakon o zaštiti prirode iznose kazni i dalje navodi u kunama. Iznosi u eurima preračunati su po fiksnom tečaju konverzije (7,53450 kuna za euro). Kazne za strogo zaštićene gljive su na stranici Zaštićene gljive.