Preskoči na sadržaj

Lisičarka

Kad rastu lisičarke, u kojoj šumi i koju otrovnu dvojnicu trebaš znati.

Ilustracija, nije za prepoznavanje gljiva.

Lisičarka (Cantharellus cibarius) zove se i lisičica, lisica i pršutnica. Pravilnik NN 114/2017 u čl. 17. h) piše "lisičica", a u prilogu "Cantharellus spp. = lisičice".

Opis ispod je općenit i nije dovoljan da prepoznaš lisičarku. Klobuk aplikacija ne određuje vrste gljiva. Ako nisi siguran, ne jedi. Što napraviti kod sumnje na trovanje: Što napraviti kod trovanja gljivama.

Kako izgleda lisičarka

Navodi se da je klobuk širok otprilike 3 do 10 cm, a jedan izvor navodi i do 15 cm. Boja ide od blijedo narančaste do jajasto žute. Rub klobuka je valovit i podvijen, a sa starošću klobuk postaje ljevkast, pa se oblik mijenja s dobi plodišta. Stručak je kratak, dug do oko 8 cm. Meso je blijedožuto.

Ovaj opis je općenit i nije dovoljan da prepoznaš lisičarku. Vrstu može potvrditi samo determinator: Tko će provjeriti gljivu.

Dvojnica: Omphalotus olearius

Lisičarka se može zamijeniti s vrstom Omphalotus olearius. Navodi se da zbog sličnosti s lisičarkom ta vrsta uzrokuje trovanja.

Centar za kontrolu otrovanja, 24 sata na dan 01 2348 342

Hitna pomoć 112

Vrsta je otrovna i izaziva trovanje. Za srodne sjevernoameričke vrste navodi se početak otprilike 1 do 3 sata nakon obroka, uz mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu, glavobolju i slabost.

Jestivost i zaštita

  • Jestivost: navodi se kao jestiva i visoko cijenjena.
  • Zaštita: Cantharellus cibarius nije na popisu strogo zaštićenih vrsta (NN 73/2016, Prilog I). Sitna lisičica (Cantharellus friesii, kategorija VU) jest.
  • Najmanja veličina: NN 114/2017, čl. 17. h) propisuje najmanji promjer klobuka od 20 mm za lisičicu.

Sezona

Navodi se razdoblje od lipnja do studenoga, a za Europu od lipnja do prosinca. Bere se uglavnom od kasnog ljeta do kasne jeseni.

Kako stoji sezona ovih dana: Kada rastu gljive?.

Stanište

Lisičarka je mikorizna i raste uglavnom u listopadnim i crnogoričnim šumama, od Skandinavije do Mediterana.

Nizozemski prirodoslovni muzej Naturalis navodi lisičarku uz crnogorično drveće (jela) i uz hrast, brezu i bukvu, na siromašnim, kiselim pjeskovitim tlima.

Koliko lisičarki smiješ ubrati i smiješ li ih prodavati

Lisičarke nemaju posebnu dnevnu kvotu. Ulaze u granicu od 3 kg nadzemnih gljiva dnevno za osobne potrebe, ukupno za sve vrste zajedno (NN 114/2017, čl. 7.). Uz najmanji promjer klobuka vrijede i ostala pravila branja, na primjer trećina plodišta svake vrste ostaje na staništu: Branje gljiva u Hrvatskoj.

Osobne potrebe znače branje za sebe i svoje kućanstvo, bez prodaje i drugog prometa (NN 114/2017, čl. 2.). Lisičice (Cantharellus spp.) su u Prilogu I. tog Pravilnika, pod nazivom "lisičice". To je popis vrsta za čije sakupljanje radi prerade ili prodaje treba dopuštenje Ministarstva (Zakon o zaštiti prirode, čl. 64.). Isti članak kaže da se gljive otkupljene od osobe bez tog dopuštenja ne smatraju zakonito stečenima.

Izvori

9 izvora

U Klobuk aplikaciji

Dnevnik nalaza: spremi nalaz i vrati se do njega, i bez signala (besplatna verzija sprema do 15 nalaza). Nazivi nalaza na ekranu su oznake koje upisuje sam berač.

Preuzmi Klobuk aplikaciju

Kad sumnjaš u bilo koju gljivu, pitaj determinatora u gljivarskom društvu.

Besplatna verzija nema račun i nema oglase. Nijedan drugi gljivar ne vidi tvoje nalaze.

Otvori Klobuk