Jestive gljive

Jestive gljive u Hrvatskoj postoje, ali svaka od osam vrsta na ovoj stranici ima opasnu dvojnicu. Jedeš samo ono za što si 100% siguran. Ako nisi siguran, ne jedi. Gljivu ti može provjeriti determinator u gljivarskom društvu, a više o tome piše na stranici Tko će provjeriti gljivu.

Klobuk aplikacija ne određuje vrste gljiva i ne tvrdi da je neka gljiva jestiva. Tvrdnje o jestivosti i otrovnosti dolaze iz izvora navedenih na dnu stranice. Pregled svih otrovnih vrsta: Otrovne gljive u Hrvatskoj.

Osam vrsta i njihove dvojnice

Stranica ne daje način razlikovanja vrsta.

Vrganj (Boletus edulis)

Vrganj se navodi kao jestiv i cijenjen, ali plodišta mogu upijati toksične teške metale s onečišćenih mjesta.

Može se zamijeniti sa žučljivim vrganjem (Tylopilus felleus), koji nije otrovan, ali je izrazito gorak. Može se zamijeniti i s vrstom Rubroboletus satanas, koja se navodi kao otrovna i izaziva probavne tegobe.

Više o vrstama: Vrganji.

Lisičarka (Cantharellus cibarius)

Lisičarka se navodi kao jestiva i visoko cijenjena.

Može se zamijeniti s vrstom Omphalotus olearius, koja je otrovna i izaziva trovanje.

Više o vrsti: Lisičarka.

Sunčanica (Macrolepiota procera)

Sunčanica se navodi kao jestiva i visoke kakvoće, a koristi se samo klobuk jer je stručak žilav.

Pri branju je mogu zamijeniti smrtno otrovne vrste: bijele vrste roda Lepiota i mlade bijele vrste roda Amanita.

Više o vrsti: Sunčanica.

Poljska pečurka (Agaricus campestris)

Poljska pečurka navodi se kao jestiva i široko se jede.

Može se zamijeniti sa smrdljivom pupavkom (Amanita virosa), smrtno otrovnom vrstom. Navode se slučajevi, među ostalim u Francuskoj, u kojima su je ljudi jeli misleći da je poljska pečurka. Navodi se i da se mlade zelene pupavke mogu zamijeniti s vrstama roda Agaricus. IMI navodi otrovnu pečurku (Agaricus xanthodermus, kod IMI-ja Psalliota xanthoderma), koja kod mnogih ljudi uzrokuje probavne tegobe.

Smrčak (Morchella)

Smrčak se navodi kao jestiv samo kuhan, jer sirovi smrčci sadrže toksine osjetljive na toplinu. Ubraja se i među jestive vrste visoke kakvoće.

Može se zamijeniti s vrstom Gyromitra esculenta, koja sadrži giromitrin. Prvi simptomi javljaju se otprilike 6 do 12 sati nakon jela, a zatim mogu doći oštećenje jetre i živčani simptomi. Teški slučajevi uključuju i oštećenje bubrega i krvi i mogu završiti smrću.

Calocybe gambosa

Calocybe gambosa navodi se kao jestiva i cijenjena u Europi.

Može se zamijeniti s vrstom Inosperma erubescens (ranije Inocybe patouillardii), koja se navodi kao izrazito otrovna. Može se zamijeniti i s vrstom Entoloma sinuatum (kod IMI-ja Entoloma lividum). Trovanje tom vrstom uglavnom je probavno, počinje otprilike 30 minuta do 2 sata nakon jela i može trajati do 48 sati. Navodi se da čini oko 10% trovanja gljivama u Europi. IMI obje vrste navodi među gljivama koje uzrokuju trovanja u Hrvatskoj.

Marasmius oreades

Marasmius oreades navodi se kao cijenjena jestiva vrsta.

Navodi se da se može zamijeniti s vrstama Clitocybe dealbata i Clitocybe rivulosa, koje su otrovne. IMI među vrstama koje uzrokuju trovanja u Hrvatskoj navodi Clitocybe dealbata (otrovna brašnjača) i Clitocybe cerussata (bijela otrovnica).

Armillaria mellea

Armillaria mellea navodi se kao jestiva samo temeljito kuhana. Prethodno kuhanje može smanjiti tvari koje nadražuju probavu, a neki ljudi ipak dobiju probavne tegobe.

Može se zamijeniti s vrstom Galerina marginata, koja je smrtno otrovna. Ozbiljni simptomi trovanja tom vrstom javljaju se tek 2 do 4 dana nakon jela (Landry i sur., PLoS One, 2021.).

Još jestivih vrsta koje se beru u Hrvatskoj

Ovo nije popis za branje. Uz svaku vrstu stoje sezona, drveće uz koje raste i poznate opasnosti, ali ne i izgled. Svaku od ovih vrsta početnik može zamijeniti s nekom drugom gljivom. Ako nisi siguran, ne jedi.

Hrvatski nazivi su prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/2017), gdje ih ima. Taj popis ne govori o jestivosti i u njemu su i otrovne vrste.

Golubača (Russula virescens)

Navodi se kao dobra jestiva gljiva. Raste u bjelogoričnim i mješovitim šumama, uz hrast, bukvu i jasiku. Sezona se navodi od srpnja do kolovoza, a drugi izvor navodi ljeto i ranu jesen.

Može se zamijeniti sa zelenom pupavkom, koja je često smrtonosna. Navodi se da je mlade primjerke posebno teško odrediti.

Rujnica (Lactarius deliciosus)

Navodi se kao jestiva. Raste pod četinjačama, posebno pod borovima. Sezona se navodi od ljeta do kraja jeseni, a tablica na hr.wikipediji navodi kolovoz do studeni.

Navodi se da je može zamijeniti brezovka (Lactarius torminosus). Sirova brezovka izaziva mučninu, povraćanje i jak proljev, otprilike sat vremena nakon jela.

Biserka (Amanita rubescens)

Navodi se kao jestiva samo kuhana. Sirova je otrovna, jer sadrži bjelančevinu koja oštećuje crvene krvne stanice. Raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

Može se zamijeniti s panterovom muharom (Amanita pantherina). IMI panterovu muharu navodi među gljivama koje u Hrvatskoj izazivaju trovanja s halucinacijama i delirijem. Navodi se da je biserku teško razlikovati od sličnih vrsta.

Žuti kruh (Laetiporus sulphureus)

Raste na drvu: na hrastu, trešnji, kruški, topoli, vrbi, bagremu i bukvi, rjeđe na četinjačama. U Europi se navodi od travnja do studenog.

Navodi se kao jestiv dok je mlad, ali ne sirov. Neki ljudi nakon jela dobiju probavne tegobe.

Obični prosenjak (Hydnum repandum)

Navodi se kao jestiv. Raste na tlu u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, od ljeta do jeseni. Tablica na hr.wikipediji navodi srpanj do studeni. Stariji primjerci mogu biti gorki.

Mrka trubača (Craterellus cornucopioides)

Navodi se kao jestiva. Raste uglavnom pod bukvom, hrastom i drugom bjelogoricom, na vlažnim mjestima s mahovinom. Za Europu se navodi sezona od lipnja do studenog, a tablica na hr.wikipediji navodi kolovoz do listopad.

Zimska bukovača (Pleurotus ostreatus)

Navodi se kao jestiva. Raste na drvu bjelogorice, osobito na bukvi, često na deblima i debelim granama, a rjeđe na drvu četinjača.

Jestiva vrsta ne znači sigurno jelo

I jestiva gljiva može izazvati tegobe ako je stara, ako je dugo stajala u plastičnoj vrećici ili ako je pojedeno previše. Što o tome kaže IMI: Što napraviti kod trovanja gljivama. Kad se sezona pojedinih vrsta otvara: Sezona gljiva.